Po dolasku na Gornji grad, učenici su odijenuli jednostavne kostime srednjovjekovnih obrtnika, te se podijelili u cehove. Na taj  način upoznali  su se s  organizacijom cehovskih udruženja i na simbolički način postali građani srednjovjekovnog Gradeca.Već na prvoj postaji gornjogradske šetnje učenici su se susreli s činjenicom dugovječnog antagonizma obrtničkog Griča i biskupskog Kaptola, a kroz priču o Krvavom mostu i istoimenoj ulici koja je dobila ime po burnim sukobima, bilo je riječi i o potoku Medveščaku, granici između dva susjedna brežuljka iz kojih će se kasnije razviti grad Zagreb.U ulici Dverce  pristupio nam je kralj Bela IV i dodjelio  Zlatnu bulu kojom proglašava Gradec slobodnim kraljevskim gradom. Od njega su učenici saznali  sve o najezdi Tatara, podizanju utvrda oko grada te sadržaju i značaju isprave koju im je dodijelio u znak zahvalnosti.Pokraj kule Lotrščak djeca su susrela Mandušu, glavni lik povijesnog romana Kći Lotrščaka, najpopularnije zagrebačke spisateljice svih vremena – Marije Jurić Zagorke. Manduša je govorila o povijesti i značaju te kule, objasnila  što je ona predstavljala nekad (gradska vrata Dverce; zvono za uzbunu), koje su njene današnje karakteristike (Grički top), dok je  legendu o nastanku imena Zagreb ispričala kroz kratku lutkarsku predstavu na pomičnom teatrinu.Na Katarinskom trgu  presreo nas je  pater Petar Vragović, prvi od dvojice redovnika Isusovaca koji su početkom 17. stoljeća stigli na Gradec i zauvijek promijenili njegovo lice. On je  pripovijedao  o Crkvi svete Katarine, prvoj zagrebačkoj gimnaziji, Jezuitskom samostanu i Plemićkom konviktu. Nakon toga odveo nas je  kroz Habdelićevu ulicu do prve i najdugovječnije zagrebačke ljekarne.Kod Kamenitih vrata djeca su  upoznala Magdu Paprenjarku, jedan od glavnih likova Šenoinog povijesnog romana Zlatarevo zlato. Ona je  pripovijedala o važnosti tog jedinog sačuvanog ulaza u grad, o liku Dore Krupićeve koja se kroz kip prometnula u vječnu čuvaricu gradskog ključa te o čudotvornoj slici i zavjetnoj kapelici Majke Božje. Magda nas je dalje odvela do središta javnog života srednjovjekovnog Gradeca – Trga svetog Marka. Na Markovom trgu Magda je  pripovijedala o svakodnevnom trgovanju, ali i razmiricama, javnom kažnjavanju i praznovjerju Gričana te o kmetskim stradanjima i okrutnom smaknuću Matije Gupca čija glava stoji na uglu Markovog trga i Ćirilometodske ulice.Gornjogradska šetnja završila je  u Mletačkoj ulici, u Meštrovićevom muzeju. Djeca su ponovila usvojeno znanje kroz međusobno natjecanje dječjih cehova u kvizu.